ПАВЛИКЯНСКА ЛИТЕРАТУРА (7 ОТ 8) – ИЗВАДКА ОТ ИСТОРИЯТА НА ОТЕЦ ВАЛПА ЗА КИРИЛ И МЕТОДИ

Kirillo, i Metodio

U onova samo vreme, kogase krastiha Bolgarete u godinata [858.] pojavihase i duaminata, millosardni, i ednoutrobni bratie Kirillo, [i] Metodio od Selenik, na kojeto basctata vikaha Lev, i besce od Bol[gar-]skata rod, i podloxnik na Istocno-Rimska (Garska) Imperia (†). [Teja] dumam duamina bratie (Зa kojeto kaзova Vassil Aprilov u nego[vata] Filologiceska kniga iзdana u Odessa u gradskata Tipografia 184[1.] (†) Dase neciudi nikoi na tova, ci Istocno-Rimskata imperia’ ima[la] Bolgare netokoci podloxnizi, alla i vuskoglavnizi, i voivodi, kako[to e] bil Beliзario: i Imperatori, kakotose bili Iustin parvi, i Iustinia[n] parvi, Iustin ftori, i Vassil Makedonez. Beliзario besce od German, [selo] bliзo do Okrida. Iustinian, koj зagradi Ciarkuata od Sveta Sofia [u] Konstantinograd, kojato sega e Turska Ciarkua, toj, dumam, besce [Iu-] stinov porodnik od Okrida, i preзovevascese Upravda, i viknahago sas vrednoto ime Bolgarsko Iustinian, koga stana Garski, illi Isto[cno-] Rimski Imperator. Basctatamose зovejesce Istok, a sistratamo B[egliza] taci sled krasctenitoja viknaha Vigilanzia.
Vassil Makedonez pakse rodi bliзo do Adranograd od dolni basct[i.] naзovena Bolgarski Knixiovnizi, sas raзlicni dokaзala, dokaзova, ci tia beha Bolgare, i na Bolgarski jeзik ubarnaha Sveto Pismo) pojavihase, i iзvadiha Bolgarskite slovi, sas iзmislovani da ubarnat na suojete ednorodnizi Bolgare sickoto Sveto Pismo od Garskiat na Bolgarskiat jeзik. Duaminata behase hubeve uccili na Garskiat jeзik, nai mlogo Kirillo, koj besce po mlad od Metodia, i bescese uccil u Konstantinograd sas Imperatorat Mikaela Treti, Teofilov sin, i ubarna sickata Filosofia na Garskiat jeзik, i be dovarscin Filosof. Setne utidoha na Presna Bolgarski stolnigrad, koj setnese зove Okrida. I tamse nameriha, i iзbraha sas drughi petima Bolgare ucceni na Garskiat jeзik imeataim Naum, Klemente, Sabba, Anghelario, i Erasmo, kojeto Bolgarete Raзmetnizi tacet, kato Svetzi. Teja duamina bratie Kirillo, i Metodio, katose iзbraha sas teja petima, sas novite Bolgarski slovi ubarnaha sickoto Sveto Pismo na Bolgarski jeзik: i зa taja precina Bolgarete mlogoghi tacet, i viknatghi tehni Uccitele. Na ediniat od teh, sirec Nauma, ima edin monastir posveten, koj stoje i do dnes, deset ciasa daleko
Koga one Bolgarski zar strascin na Garzite, imetomo Krum u godinata 811. preuзe Adrianograd, mexdu drughite robie imasce i toja Vassil, oscti mlado momce, koj robuva dorse smiriha Garzite u vremeto, koga zaruvasce Mortagon Bolgarski zar, i Lev Garski Imperator.
Fozio Patriarka, koguto Vassil besce svalil od stolninata, ta da fleзi pak u millos pre zarat, napissa negovat rodoslov, u koguto pokaзovasce, ci Vassil ishoxde od Arsakidskite Persiiski zare. Naslednizite na Vassila zaruvaha do 1028. godini, kogase uzari u Garzite Roman Argir.
f. 71v od Okrida pre eзeroto, koje do sega nosi tova ime, a u staroto vremese зovejesce Liknidon.
Kirillo, i Metodio pak u godinata 863. utidoha na Morav[ia,] i tam prekaзaha Boxia duma, i Metodio stana Episkop [na] onova mesto: a Kirillo utide na Rim pre Otaz Papa, i tam[si] svarsci xivotat. Зa Moraviata tuka nedei raзbra Srabskata [Mo-] ravia, alla Moraviata, kojato e pre Okean, i Brandeburg, [deto] xiveha Bolgarete pod ime Slavenzi. I зarad tova od teja [Sla-] venzi, kojeto prejaha naukite od teja duamina Uccitele, Krist[ian-] skata vera, Sveto Pismo prevedeno u tehnijat jeзik, vikasce Sla[ven-] sko Pismo, kojeto i siga darxiat Bolgarete Raзmetnizi. Toja [jeзik] pak Slavenskise vika Ciarkovin jeзik, i sas negose pissova lit[ur-] ghiata, i sickite Ciarkovni, i duhovni raboti, kakoto u Europa se dargi Latinskiat jeзik. Po pravo pak trebua dase rice Sveto Pismo [na] Slavenski jeзik pissano,
StaroBolgarsko Pismo, зascto na toja jeзik hortovaha togavascnite Bolgare. Alla recnite Bolgarski Uccitele [nemo]xehada ubarnat Sveto Pismo na drughi jeзik, alla na raзtocniat [teh]in jeзik, ta da moxiat dase raзbirat doghmite od sveta vera, зascto taj[a] rabota besce sickoto tehno namislini.
Pissova Baronio, ci Rossiiskiat Vlastitel Vladimir preja Raз[met-] niskata vera, i sickite Rossi u godinata 1050. sirec 190. godini sled Bolg[arete.] U teja vremena pak prejaha i pismata, i knighite staro[Bolgar-] ski.
Serbete pak beha pod Otaz Papa, i dargeha Rimskata vera [i] u godinata 1130. ubarnahase od kade Bolgarete Raзmetnizi Neman Xupan, Serbian, i malko drughi hora od Serbete. Alla u godi[nata] 1190 Sabba Srabski Arkiepiskop Nemanov sin preubarna s[icka-] ta Srabska naroda na verata, deto siga dargiat Garzite, i [Bolga-]rete Raзmetnizi, sirec 330 godin sled Bolgarete. U teja vremena prejaha Serbete i pismata, i knighite od Raзmetnizite.